1. Simpozij Radne skupine za edukaciju HUKMS – izvještaj

U organizaciji Radne skupine za edukaciju Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara od 6. do 8 listopada 2022. godine održan je prvi Simpozij „Osnaživanje kroz edukaciju.“  Simpozij se održao u Grand hotelu Adriatic u Opatiji gdje se okupilo 180 sudionika. Skup je bio namijenjen svim medicinskim sestrama i srodnim profesionalcima s ciljem da pruži recentne spoznaje vezane za sigurnost bolesnika u području zdravstvene skrbi, profesionalnu komunikaciju, osiguranje kvalitete rada u sestrinstvu te predstavi suvremene metode učenja i poučavanja. Stoga su plenarna predavanja i pomno osmišljene radionice bile usmjerene na jačanje kompetencija iz navedenih područja. Tako je održano 21 predavanje podijeljeno u pripadajuće sesije sukladno temama Simpozija te 13 radionica.

Prvi dan Simpozija 6. listopada 2022. održane su radionice Osnove EKG-a za medicinske sestre i srodne profesije (Benko I; Bojanić S), Osnove znanstvene metodologije: od nacrta istraživanja do objavljivanja rada (Matić I), Komunikacijske vještine u izazovnim vremenima (Božičević M; Lovrić D; Ciber M), Dokumentacija u sustavu kvalitete (Osredečki Mihoci M; Režić S). Na svečanosti otvaranja predsjednik Simpozija dr.sc. Ivica Matić je istaknuo dosadašnje aktivnosti Radne skupine te ponos na sve učinjeno u mandatu na izmaku, osobito što su kao Radna skupina na svojem razvojnome putu došli do faze u kojoj mogu po prvi puta održati ovako važan i značajan Simpozij. Ujedno je zahvalio svima nazočnima na doprinosu, posebno istaknuvši činjenicu da su Simpozij podržale institucije kao što su KBC Zagreb, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zagrebu, Agencija za strukovno obrazovanje i dr.

U ime pokrovitelja Simpozija skup je pozdravila Ana Ljubas, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo KBC Zagreb, ujedno i predsjednica HUKMS-a.

Simpozij je uz prigodne pozdrave otvorila dekanica Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Daniela Malnar.

Svečanost otvaranja obogatila je umjetničkim programom naša poznata operna umjetnica Antonella Malis.

Održana su zatim tri pozvana predavanja Sigurnost pacijenata –nit vodilja kroz osposobljavanje zdravstvenih profesionalaca (Ljubas A), Znanost i sestrinstvo u Hrvatskoj

(Bošković S) te Odrednice doživljavanja stresa na radnom mjestu kod medicinskih sestara (Tarabić BN).

U svojemu predavanju mag. Ljubas je istaknula važnost prevencija pogrešaka, i pravodobne reakcije na nastalu pogrešku ne samo za pacijenta nego i osobu koja je pogrešku prouzročila te naglasila da edukacija o sigurnosti pacijenata mora identificirati kompetencije koje zdravstveni radnici trebaju imati za pružanje sigurne zdravstvene skrbi.

Doc. Bošković je u svome izlaganju dala pozadinu razvoja vrijednosti i standarda u području djelovanja profesije sestrinstva u Hrvatskoj te istaknula što je na tom polju napravljeno u posljednjih nekoliko desetljeća. U prvom redu je naglašena važnost istraživačkog rada u sestrinstvu te ograničenje istraživačkih kompetencija medicinskih sestara/tehničara u kliničkom okruženju za što je rješenje ponuđeno kroz radionice na ovom simpoziju. Naglasila je i buduću perspektivu daljnjeg razvoja sestrinstva kao profesije. Za kraj radnoga dijela prvoga dana Simpozija pozvano je predavanje održao psiholog sa Sveučilišta u Zagrebu Božidar Nikša Tarabić, govoreći o važnim odrednicama stresa na radom mjestu kod medicinskih sestara te je predstavio rezultate istraživanja na ovu temu uspoređujući razlike prije i nakon COVID-19 pandemije.

Drugi dan simpozija, 7. listopada 2022. održane su dvije sesije vezane za sigurnost bolesnika te profesionalnu komunikaciju s ukupno 12 predavanja. Temeljem predavanja i pojedinačnih diskusija može se zaključiti da je  nužno graditi sustav koji će osigurati suvremenu i sigurnu zdravstvenu skrb za pacijenta poštujući standarde kvalitete zdravstvene zaštite. Podučavanje o sigurnosti pacijenata nužno je provoditi na svim razinama zdravstvene zaštite i kod svih djelatnika uzimajući u obzir intergeneracijske razlike, različite stilove upravljanja te osobito važnost unaprjeđenja profesionalne komunikacije.

U popodnevnim terminima su se odvijale radionice. Vrlo snažan dojam na sudionike je ostavila radionica „Psihologija profesionalne komunikacije u svakodnevnim, stresnim i kriznim situacijama“. Voditelj radionice Božidar Nikša Tarabić potvrdio je da su komunikacijske vještine ključne za planiranje i uspješnost medicinskih postupaka te za postizanje zadovoljstva pacijenata i osoblja. Temeljne vještine komunikacije prikazane ovom radionicom paket je informacija koje preporučujemo u svakodnevnoj upotrebi.

Sustav kvalitete u zdravstvenoj ustanovi često prati nerazumijevanje zdravstvenih djelatnika. Dokumentacija kvalitete, kao temelj svakog sustava kvalitete, bila je tema radionice „Dokumentacija u sustavu kvalitete“ kolegica Martine Osredečki Mihoci i Slađane Režić. Sudionici su upoznati s temeljima sustava kvalitete, kako dokumente mogu koristiti u svakodnevnom radu, kako njima možemo unaprijediti sigurnost pacijenta i osigurati sljedivost postupaka. Dokumentacija sustava kvalitete nije dodatan posao već sastavni dio svakog procesa u zdravstvenom sustavu, pa tako i u sestrinstvu.

Kolegica Ivana Žilić i kolega Marin Žilić sudionike su uputili u primjenu osnova kardiopulmonalne reanimacije kroz radionicu „Sestrinske intervencije u stanjima neposredne životne ugroženosti“. Neizmjerna je važnost ove radionice kako bi se posljedice za pacijenta u srčanom zastoju minimizirale. Velika posjećenost radionici dala nam je uvid u povećanu potrebu za ovakvim sadržajem.

Smjernice za najbolju kliničku praksu u primjeni intravenozne terapije koja je utemeljena na smjernicama Infusion Nursing Society prikazane su kroz praktičnu radionicu „Sigurna primjena intravenozne terapije prema najnovijim smjernicama“ kolegica Ivane Tomašić i  Valentine Sedinić. Ova radionica o intravenoznoj terapiji, postupku s kojim se susreću gotovo sve medicinske sestre u svakodnevnoj praksi, dala je nove spoznaje, informacije i iskustva te osvijestila važnost primjene standarda, smjernica i regulativa.

Zadnji dan simpozija 8. listopada 2022. započeo je dvosatnim radionicama. Ponovljene su teme Osnove EKG-a za medicinske sestre i srodne profesije (Benko I; Bojanić S), Komunikacijske vještine u izazovnim vremenima (Božičević M; Lovrić D; Ciber M), te Sestrinske intervencije u stanjima neposredne životne ugroženosti koju su vodili kolege sa KBC-a Zagreb Martina Mikšaj i Mateo Ćorluka. U skladu s dominirajućom sesijom zadnjega dana  Edukacija i nove metode i modeli učenja i poučavanja udruženim snagama nastavnika Škole za medicinske sestre Mlinarska i Škole za medicinske sestre Vrapče održana je radionica Mentoriranje: od ishoda do vrednovanja (Stanešić Đ; Matić N; Lujić B; Matić I).

Radionica je imala za cilj prikazati planiranje poučavanja temeljeno na ishodima učenja te izradu standardiziranih pisanih provjera znanja kako bi nastavnici koji rade kliničko poučavanje, učenika ili studenata, osnažili vlastite kompetencije u navedenom području. Program zadnjega dana Simpozija bio je registriran u sustavu za organizaciju i praćenje edukacija (EMA) Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kao stručno usavršavanje nastavnika. Program je pobudio veliki interes nastavnika te je prvi dan prijava rezervirano svih 30 dostupnih mjesta. Tako  se Simpoziju pridružilo dodatnih 30 sudionika registriranih preko navedenog sustava iz različitih dijelova Hrvatske. 

Oralne prezentacije sesije Edukacija i nove metode i modeli učenja i poučavanja  dale su izvrstan pregled novosti u obrazovnom sustavu medicinskih sestara te pružile uvid u multifunkcionalne inovativne načine poučavanja koji su svoj puni potencijal počeli prikazivati tijekom pandemije COVID – 19, a nadamo se da će se nadalje dodatno unaprijediti i proširiti. Na korisnim primjerima pokazano je kako izgleda edukacija koju medicinska sestra provodi kod bolesnika sa zatajivanjem srca, a posebno je detaljno obrađena tema kako se medicinske sestre u hrvatskoj educiraju za TAVI procedure. Kako uskladiti primjenu novih tehnologija u kardiološkoj rehabilitaciji bilo je prikazano s ciljem bolje adherencije pacijenata te unaprijeđenu preventivnih aktivnosti kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kako bi osigurali kompletnost sustava objasnili smo koje su to kompetencije koje u svom radu mora imati medicinska sestra za kvalitetu, kako možemo koristiti QSEN sustav te istaknuli činjenicu da kvaliteta nije odvojena od kliničkog rada medicinskih sestara već je njen sastavni dio.

Ukupna ocjena Simpozija temelji se na procjeni 77 sudionika koji su na zatvaranju Simpozija ispunili anonimni evaluacijski obrazac. Ocjene su prikupljane na skali od 1 do 5 pri čemu 1 znači nimalo zadovoljan, dok 5 izrazito zadovoljan. Sudionici su bili u visokom postotku izrazito zadovoljni svim aspektima organizacije Simpozija.

Zaključci Simpozija:

• Podučavanje o sigurnosti pacijenata nužno je provoditi na svim razinama zdravstvene zaštite i kod svih djelatnika unutar zdravstvenog sustava. Unaprjeđenje sigurnosti pacijenata temelj je osiguranja kvalitete zdravstvene ustanove.
• Usvojili smo metode prevencija pogrešaka i neželjenih događaja utemeljene na dokazima i usvojenim operativnim postupcima. Komunikacija i izvještavanje o pogreškama i neželjenim događajima koji se događaju ključni su za daljnje postupanje i definiranje mogućnosti za prevenciju u budućnosti.
• Kvaliteta nije odvojena od kliničkog rada medicinskih sestara. Kompetencije koje razvijaju medicinske sestre u kvaliteti mogu osigurati i poboljšati sestrinsku praksu na svakom radnom mjestu. Zdravstveni djelatnici dužni su pružati skrb u skladu sa znanstvenim spoznajama, iskustvom i zakonskim propisima.
• Važno je različitim edukacijskim metodama proširiti znanje vezano za poticanje značajnijeg istraživačkog rada u sestrinstvu te poticati na objavljivanje znanstvenih radova iz našeg područja. Također, znanstvena metodologija pomaže u rješavanju određenih problema s kojima se suočavamo, bitno ih je na vrijeme prepoznati te utjecati na njih sudjelovanjem ili kreiranjem vlastitih istraživanja.
• Kvaliteta života zdravstvenih profesionalaca treba biti u fokusu i važno je, između ostaloga, unaprijediti interprofesionalnu suradnju i komunikacijske vještine koje tome mogu pridonijeti. Zdravstveno je osoblje potrebno intenzivnije podučavati komunikacijskim vještinama i dobrom ophođenju uz stalnu podršku. Izazovna vremena vezana za COVID-19 koja su iza nas te neizvjesnost obilježena nemirima u Europi još jače zahtijevaju pristup psihologije profesionalne komunikacije u svakodnevnoj praksi, budući da se bilo koja izazovna događanja u društvu reflektiraju na zdravstveni sustav te medicinske sestre kao važne dionike tog sustava.
• Radionički oblik edukacije nužno je uklopiti u jačanje profesionalnih kompetencija jer se na taj način omogućuje visoko motiviranim polaznicima stjecanje specifičnih znanja što je ovaj Simpozij svakako potvrdio. Također, sesije plenarnih predavanja u koje su integrirana izlaganja s teorijskim kontekstom, a prate ih prikazi slučaja i primjeri iz prakse dobar su model za planiranje budućih skupova.

• Radna skupina za edukaciju, budući da u Udruzi već imamo radne skupine specifičnog specijalističkog kardiološkog djelovanja, treba biti usmjerena na širenje i općeg sestrinskog znanja pri tome integrirajući različite djelatnosti unutar sestrinske profesije uzimajući u obzir i pridružene profesije te ih sve približiti kardiološkom sestrinstvu.

Za Radnu skupinu za edukaciju:

Martina Osredečki Mihoci

Ivica Matić

Tomislav Maričić

Ivana Tomašić